Jami at-Tirmidhi, hadis 1111
Prenosi Jabir ibn Abdullah. Arapski tekst s našim prijevodom i objašnjenjem.
Od at‑Tirmidhi do Poslanika ﷺ
- 1Ali ibn Hujrprenio je to osobi at‑Tirmidhiعَلِيُّ بْنُ حُجْرٍ
- 2Al‑Walid ibn Muslimالْوَلِيدُ بْنُ مُسْلِمٍ
- 3Zuhayr ibn Muhammadزُهَيْرِ بْنِ مُحَمَّدٍ
- 4Abdullah ibn Muhammad ibn Aqilعَبْدِ اللَّهِ بْنِ مُحَمَّدِ بْنِ عَقِيلٍ
- 5Jabir ibn Abdullahجَابِرِ بْنِ عَبْدِ اللَّهِ
- 6Allahov Poslanik ﷺرَسُولُ اللَّهِ ﷺ
Redoslijed je kao u arapskom tekstu ove predaje. Imena su transliterirana s arapskog na latinicu.
Predaja
حَدَّثَنَا عَلِيُّ بْنُ حُجْرٍ، أَخْبَرَنَا الْوَلِيدُ بْنُ مُسْلِمٍ، عَنْ زُهَيْرِ بْنِ مُحَمَّدٍ، عَنْ عَبْدِ اللَّهِ بْنِ مُحَمَّدِ بْنِ عَقِيلٍ، عَنْ جَابِرِ بْنِ عَبْدِ اللَّهِ، عَنِ النَّبِيِّ صلى الله عليه وسلم قَالَ " أَيُّمَا عَبْدٍ تَزَوَّجَ بِغَيْرِ إِذْنِ سَيِّدِهِ فَهُوَ عَاهِرٌ " . قَالَ وَفِي الْبَابِ عَنِ ابْنِ عُمَرَ . قَالَ أَبُو عِيسَى حَدِيثُ جَابِرٍ حَدِيثٌ حَسَنٌ . وَرَوَى بَعْضُهُمْ هَذَا الْحَدِيثَ عَنْ عَبْدِ اللَّهِ بْنِ مُحَمَّدِ بْنِ عَقِيلٍ عَنِ ابْنِ عُمَرَ عَنِ النَّبِيِّ صلى الله عليه وسلم . وَلاَ يَصِحُّ وَالصَّحِيحُ عَنْ عَبْدِ اللَّهِ بْنِ مُحَمَّدِ بْنِ عَقِيلٍ عَنْ جَابِرٍ . وَالْعَمَلُ عَلَى هَذَا عِنْدَ أَهْلِ الْعِلْمِ مِنْ أَصْحَابِ النَّبِيِّ صلى الله عليه وسلم وَغَيْرِهِمْ أَنَّ نِكَاحَ الْعَبْدِ بِغَيْرِ إِذْنِ سَيِّدِهِ لاَ يَجُوزُ . وَهُوَ قَوْلُ أَحْمَدَ وَإِسْحَاقَ وَغَيْرِهِمَا بِلَا اخْتِلَافٍ
Džabir ibn Abdullah (r.a.) prenosi da je Vjerovjesnik ﷺ rekao:
"Koji god rob stupi u brak bez dozvole svoga gospodara, on je bludnik." U ovom poglavlju se prenosi hadis i od Ibn Omera. Ebu Isa (Tirmizi) kaže: Hadis Džabira je hasen. Neki su ovaj hadis prenijeli preko Abdullaha ibn Muhammeda ibn Akila od Ibn Omera od Vjerovjesnika ﷺ, ali to nije ispravno. Ispravan prenos je od Abdullaha ibn Muhammeda ibn Akila od Džabira. Postupak po ovome kod učenjaka, ashaba Vjerovjesnika ﷺ i drugih, jeste da brak roba bez dozvole njegovog gospodara nije dopušten. To je stav Ahmeda, Ishaka i drugih, bez ikakvog razilaženja.
Prijevod i objašnjenje: Khutba World, prevedeno s arapskog jezika.
Osoba u ropstvu trebala je dozvolu za sklapanje braka.
Osoba koja je u historijskom kontekstu hadisa bila pod vlašću vlasnika.
Težak naziv za osobu koja stupa u zabranjenu seksualnu vezu; ovdje naglašava ozbiljnost sklapanja braka bez potrebne dozvole.
At-Tirmizi navodi da su učenjaci među ashabima i kasniji učenjaci postupali prema stavu da osoba u ropstvu nije sklapala brak bez dozvole vlasnika. Spominje Ahmeda i Ishaka kao zagovornike tog stava i kaže da među njima o tome nije bilo razilaženja. Ova izjava obrađuje historijski pravni kontekst ropstva i ne predstavlja opravdanje za prisilu u braku.
- Unaprijed razgovarajte s uključenim osobama o važnim uslovima braka i jasno utvrdite dogovore.
- Razlikujte historijski pravni kontekst ovog teksta od današnjih okolnosti.
- Za pitanja o bračnim propisima obratite se stručnom učenjaku koji može pažljivo procijeniti kontekst.
Svaki dan hadis na Vašem jeziku
Aplikacija Vam svakog dana donosi hadis s objašnjenjem, dostupan i kao vidžet na telefonu. Korištenje je besplatno.