Sahih al-Bukhari, hadis 1286
Prenosi Aisha. Arapski tekst s našim prijevodom i objašnjenjem.
Prenosi Aisha
Zbirka Sahih al-Bukhari u cjelini se smatra vjerodostojnom.
Predaja
حَدَّثَنَا عَبْدَانُ، حَدَّثَنَا عَبْدُ اللَّهِ، أَخْبَرَنَا ابْنُ جُرَيْجٍ، قَالَ أَخْبَرَنِي عَبْدُ اللَّهِ بْنُ عُبَيْدِ اللَّهِ بْنِ أَبِي مُلَيْكَةَ، قَالَ تُوُفِّيَتِ ابْنَةٌ لِعُثْمَانَ ـ رضى الله عنه ـ بِمَكَّةَ وَجِئْنَا لِنَشْهَدَهَا، وَحَضَرَهَا ابْنُ عُمَرَ وَابْنُ عَبَّاسٍ ـ رضى الله عنهم ـ وَإِنِّي لَجَالِسٌ بَيْنَهُمَا ـ أَوْ قَالَ جَلَسْتُ إِلَى أَحَدِهِمَا. ثُمَّ جَاءَ الآخَرُ، فَجَلَسَ إِلَى جَنْبِي فَقَالَ عَبْدُ اللَّهِ بْنُ عَمَرَ ـ رضى الله عنهما ـ لِعَمْرِو بْنِ عُثْمَانَ أَلاَ تَنْهَى عَنِ الْبُكَاءِ، فَإِنَّ رَسُولَ اللَّهِ صلى الله عليه وسلم قَالَ " إِنَّ الْمَيِّتَ لَيُعَذَّبُ بِبُكَاءِ أَهْلِهِ عَلَيْهِ ". فَقَالَ ابْنُ عَبَّاسٍ ـ رضى الله عنهما ـ قَدْ كَانَ عُمَرُ ـ رضى الله عنه ـ يَقُولُ بَعْضَ ذَلِكَ، ثُمَّ حَدَّثَ قَالَ صَدَرْتُ مَعَ عُمَرَ ـ رضى الله عنه ـ مِنْ مَكَّةَ حَتَّى إِذَا كُنَّا بِالْبَيْدَاءِ، إِذَا هُوَ بِرَكْبٍ تَحْتَ ظِلِّ سَمُرَةٍ فَقَالَ اذْهَبْ، فَانْظُرْ مَنْ هَؤُلاَءِ الرَّكْبُ قَالَ فَنَظَرْتُ فَإِذَا صُهَيْبٌ، فَأَخْبَرْتُهُ فَقَالَ ادْعُهُ لِي. فَرَجَعْتُ إِلَى صُهَيْبٍ فَقُلْتُ ارْتَحِلْ فَالْحَقْ أَمِيرَ الْمُؤْمِنِينَ. فَلَمَّا أُصِيبَ عُمَرُ دَخَلَ صُهَيْبٌ يَبْكِي يَقُولُ وَاأَخَاهُ، وَاصَاحِبَاهُ. فَقَالَ عُمَرُ ـ رضى الله عنه ـ يَا صُهَيْبُ أَتَبْكِي عَلَىَّ وَقَدْ قَالَ رَسُولُ اللَّهِ صلى الله عليه وسلم " إِنَّ الْمَيِّتَ يُعَذَّبُ بِبَعْضِ بُكَاءِ أَهْلِهِ عَلَيْهِ ". قَالَ ابْنُ عَبَّاسٍ ـ رضى الله عنهما فَلَمَّا مَاتَ عُمَرُ ـ رضى الله عنه ـ ذَكَرْتُ ذَلِكَ لِعَائِشَةَ ـ رضى الله عنها ـ فَقَالَتْ رَحِمَ اللَّهُ عُمَرَ، وَاللَّهِ مَا حَدَّثَ رَسُولُ اللَّهِ صلى الله عليه وسلم إِنَّ اللَّهَ لَيُعَذِّبُ الْمُؤْمِنَ بِبُكَاءِ أَهْلِهِ عَلَيْهِ. وَلَكِنَّ رَسُولَ اللَّهِ صلى الله عليه وسلم قَالَ " إِنَّ اللَّهَ لَيَزِيدُ الْكَافِرَ عَذَابًا بِبُكَاءِ أَهْلِهِ عَلَيْهِ ". وَقَالَتْ حَسْبُكُمُ الْقُرْآنُ {وَلاَ تَزِرُ وَازِرَةٌ وِزْرَ أُخْرَى}. قَالَ ابْنُ عَبَّاسٍ ـ رضى الله عنهما ـ عِنْدَ ذَلِكَ وَاللَّهُ هُوَ أَضْحَكَ وَأَبْكَى. قَالَ ابْنُ أَبِي مُلَيْكَةَ وَاللَّهِ مَا قَالَ ابْنُ عُمَرَ ـ رضى الله عنهما ـ شَيْئًا.
Pripovijedao nam je Abdan, pripovijedao nam je Abdullah, obavijestio nas je Ibn Džurejdž, rekao je: Obavijestio me Abdullah ibn Ubejdullah ibn Ebi Mulejka, rekavši: Jedna kćerka Osmana, radijallahu anhu, umrla je u Mekki pa smo došli da prisustvujemo njenoj dženazi. Tom prilikom bili su prisutni i Ibn Omer i Ibn Abbas, radijallahu anhum, a ja sam sjedio između njih dvojice – ili je rekao: sjeo sam pored jednog od njih. Zatim je došao onaj drugi i sjeo pored mene. Tada Abdullah ibn Omer, radijallahu anhuma, reče Amru ibn Osmanu:
"Zar nećeš zabraniti plakanje, jer je Allahov Poslanik ﷺ rekao: 'Mrtvac se zaista kažnjava zbog plača svoje porodice nad njim'?" Na to Ibn Abbas, radijallahu anhuma, reče: "Omer, radijallahu anhu, je znao govoriti nešto slično." Zatim nastavi pripovijedati: "Putovao sam s Omerom, radijallahu anhu, iz Mekke, i kada smo stigli do Bejde, ugledao je grupu putnika ispod sjene jednog semura drveta. Reče mi: 'Idi i vidi ko su ti putnici.' Otišao sam i vidio da je među njima Suhejb. Vratio sam se i obavijestio ga, a on reče: 'Pozovi ga k meni.' Vratio sam se Suhejbu i rekao mu: 'Kreni i sustigni Emiru-l-mu'minina.' Kasnije, kada je Omer, radijallahu anhu, bio smrtno ranjen, Suhejb uđe plačući i govoreći: 'O moj brate! O moj druže!' Na to mu Omer, radijallahu anhu, reče: 'O Suhejbe, zar plačeš za mnom, a Allahov Poslanik ﷺ je rekao: "Mrtvac se kažnjava zbog dijela plača svoje porodice nad njim"?'" Ibn Abbas, radijallahu anhuma, dalje reče: "Kada je Omer, radijallahu anhu, umro, spomenuo sam to Aiši, radijallahu anha, pa ona reče: 'Neka se Allah smiluje Omeru. Tako mi Allaha, Allahov Poslanik ﷺ nije rekao da se vjernik kažnjava zbog plača svoje porodice nad njim, već je rekao: "Allah zaista povećava kaznu nevjerniku zbog plača njegove porodice nad njim."' Također je dodala: 'Dovoljan vam je Kur'an: "I nijedan grješnik tuđi grijeh neće nositi."' (Fatir, 18)." Ibn Abbas, radijallahu anhuma, tada reče: "Samo Allah nasmijava i rasplakava." Ibn Ebi Mulejka reče: "Tako mi Allaha, Ibn Omer, radijallahu anhuma, nakon toga nije ništa rekao."
Prijevod i objašnjenje: Khutba World, prevedeno s arapskog jezika.
Suze u žalosti su dozvoljene; tekst razlikuje sudbinu vjernika od sudbine nevjernika.
Predaja spominje smrt Osmanove kćerke u Mekki i opisuje razgovor tokom njene dženaze. Ibn Abbas također prenosi kako je Omer ukorio Suhejba dok je žalio za njim.
Mjesto gdje su Omer i Ibn Abbas tokom putovanja sreli putnike.
Drvo pod kojim su se putnici odmarali.
Kur’anski princip: svaka osoba odgovara za vlastita djela.
Učenjaci uzimaju u obzir Aišino objašnjenje pri tumačenju predaje: obična tuga i suze ne čine vjernika krivim za djela drugih. Zabranjeno naricanje, poput glasnog jadikovanja i protivljenja Allahovoj odredbi, nešto je drugo i učenjaci ga osuđuju. Pravne škole također razlikuju tihe suze i tugu od takvih zabranjenih obreda žalovanja; pojedinosti pravnog propisa se razlikuju.
- Utješi osobu koja žaluje i ne osuđuj obične suze.
- Izbjegavaj naricanje i izjave kojima se odbacuje Allahova odredba.
- Pažljivo čitaj predaje i poveži ih s objašnjenjima učenih ashaba.
I ova predaja govori o riječima u vezi s plakanjem ožalošćenih i pomaže da se pitanje sagleda u širem kontekstu.
Sahih al-Bukhari · #1285 (Sahih)Ona pojašnjava da tuga i suze prate gubitak te daje kontekst za razlikovanje prirodne žalosti od zabranjenog naricanja.
Sahih al-Bukhari · #1287 (Sahih)Ova predaja nastavlja raspravu o žalovanju i tumačenju izjava o plakanju.
Svaki dan hadis na Vašem jeziku
Aplikacija Vam svakog dana donosi hadis s objašnjenjem, dostupan i kao vidžet na telefonu. Korištenje je besplatno.