Sunan an-Nasa'i, hadis 3927
Prenosi Zayd ibn Thabit. Arapski tekst s našim prijevodom i objašnjenjem.
Prenosi Zayd ibn Thabit
Predaja
أَخْبَرَنَا الْحُسَيْنُ بْنُ مُحَمَّدٍ، قَالَ حَدَّثَنَا إِسْمَاعِيلُ بْنُ إِبْرَاهِيمَ، قَالَ حَدَّثَنَا عَبْدُ الرَّحْمَنِ بْنُ إِسْحَاقَ، عَنْ أَبِي عُبَيْدَةَ بْنِ مُحَمَّدٍ، عَنِ الْوَلِيدِ بْنِ أَبِي الْوَلِيدِ، عَنْ عُرْوَةَ بْنِ الزُّبَيْرِ، قَالَ قَالَ زَيْدُ بْنُ ثَابِتٍ يَغْفِرُ اللَّهُ لِرَافِعِ بْنِ خَدِيجٍ أَنَا وَاللَّهِ، أَعْلَمُ بِالْحَدِيثِ مِنْهُ إِنَّمَا كَانَا رَجُلَيْنِ اقْتَتَلاَ فَقَالَ رَسُولُ اللَّهِ صلى الله عليه وسلم " إِنْ كَانَ هَذَا شَأْنُكُمْ فَلاَ تُكْرُوا الْمَزَارِعَ ". فَسَمِعَ قَوْلَهُ " لاَ تُكْرُوا الْمَزَارِعَ ". قَالَ أَبُو عَبْدِ الرَّحْمَنِ كِتَابَةُ مُزَارَعَةٍ عَلَى أَنَّ الْبَذْرَ وَالنَّفَقَةَ عَلَى صَاحِبِ الأَرْضِ وَلِلْمُزَارِعِ رُبُعُ مَا يُخْرِجُ اللَّهُ عَزَّ وَجَلَّ مِنْهَا هَذَا كِتَابٌ كَتَبَهُ فُلاَنُ بْنُ فُلاَنِ بْنِ فُلاَنٍ فِي صِحَّةٍ مِنْهُ وَجَوَازِ أَمْرٍ لِفُلاَنِ بْنِ فُلاَنٍ إِنَّكَ دَفَعْتَ إِلَىَّ جَمِيعَ أَرْضِكَ الَّتِي بِمَوْضِعِ كَذَا فى مَدِينَةِ كَذَا مُزَارَعَةً وَهِيَ الأَرْضُ الَّتِي تُعْرَفُ بِكَذَا وَتَجْمَعُهَا حُدُودٌ أَرْبَعَةٌ يُحِيطُ بِهَا كُلِّهَا وَأَحَدُ تِلْكَ الْحُدُودِ بِأَسْرِهِ لَزِيقُ كَذَا وَالثَّانِي وَالثَّالِثُ وَالرَّابِعُ دَفَعْتَ إِلَىَّ جَمِيعَ أَرْضِكَ هَذِهِ الْمَحْدُودَةِ فِي هَذَا الْكِتَابِ بِحُدُودِهَا الْمُحِيطَةِ بِهَا وَجَمِيعِ حُقُوقِهَا وَشِرْبِهَا وَأَنْهَارِهَا وَسَوَاقِيهَا أَرْضًا بَيْضَاءَ فَارِغَةً لاَ شَىْءَ فِيهَا مِنْ غَرْسٍ وَ لاَ زَرْعٍ سَنَةً تَامَّةً أَوَّلُهَا مُسْتَهَلَّ شَهْرِ كَذَا مِنْ سَنَةِ كَذَا وَآخِرُهَا انْسِلاَخُ شَهْرِ كَذَا مِنْ سَنَةِ كَذَا عَلَى أَنْ أَزْرَعَ جَمِيعَ هَذِهِ الأَرْضِ الْمَحْدُودَةِ فِي هَذَا الْكِتَابِ الْمَوْصُوفُ مَوْضِعُهَا فِيهِ هَذِهِ السَّنَةَ الْمُؤَقَّتَةَ فِيهَا مِنْ أَوَّلِهَا إِلَى آخِرِهَا كُلَّ مَا أَرَدْتُ وَبَدَا لِي أَنْ أَزْرَعَ فِيهَا مِنْ حِنْطَةٍ وَشَعِيرٍ وَسَمَاسِمَ وَأُرْزٍ وَأَقْطَانٍ وَرِطَابٍ وَبَاقِلاَّ وَحِمَّصٍ وَلُوبِيَا وَعَدَسٍ وَمَقَاثِي وَمَبَاطِيخَ وَجَزَرٍ وَشَلْجَمٍ وَفِجْلٍ وَبَصَلٍ وَثُومٍ وَبُقُولٍ وَرَيَاحِينَ وَغَيْرِ ذَلِكَ مِنْ جَمِيعِ الْغَلاَّتِ شِتَاءً وَصَيْفًا بِبُذُورِكَ وَبَذْرِكَ وَجَمِيعُهُ عَلَيْكَ دُونِي عَلَى أَنْ أَتَوَلَّى ذَلِكَ بِيَدِي وَبِمَنْ أَرَدْتُ مِنْ أَعْوَانِي وَأُجَرَائِي وَبَقَرِي وَأَدَوَاتِي وَإِلَى زِرَاعَةِ ذَلِكَ وَعِمَارَتِهِ وَالْعَمَلِ بِمَا فِيهِ نَمَاؤُهُ وَمَصْلَحَتُهُ وَكِرَابُ أَرْضِهِ وَتَنْقِيَةُ حَشِيشِهَا وَسَقْىِ مَا يُحْتَاجُ إِلَى سَقْيِهِ مِمَّا زُرِعَ وَتَسْمِيدِ مَا يُحْتَاجُ إِلَى تَسْمِيدِهِ وَحَفْرِ سَوَاقِيهِ وَأَنْهَارِهِ وَاجْتِنَاءِ مَا يُجْتَنَى مِنْهُ وَالْقِيَامِ بِحَصَادِ مَا يُحْصَدُ مِنْهُ وَجَمْعِهِ وَدِيَاسَةِ مَا يُدَاسُ مِنْهُ وَتَذْرِيَتِهِ بِنَفَقَتِكَ عَلَى ذَلِكَ كُلِّهِ دُونِي وَأَعْمَلَ فِيهِ كُلِّهِ بِيَدِي وَأَعْوَانِي دُونَكَ عَلَى أَنَّ لَكَ مِنْ جَمِيعِ مَا يُخْرِجُ اللَّهُ عَزَّ وَجَلَّ مِنْ ذَلِكَ كُلِّهِ فِي هَذِهِ الْمُدَّةِ الْمَوْصُوفَةِ فِي هَذَا الْكِتَابِ مِنْ أَوَّلِهَا إِلَى آخِرِهَا فَلَكَ ثَلاَثَةُ أَرْبَاعِهِ بِحَظِّ أَرْضِكَ وَشِرْبِكَ وَبَذْرِكَ وَنَفَقَاتِكَ وَلِيَ الرُّبُعُ الْبَاقِي مِنْ جَمِيعِ ذَلِكَ بِزِرَاعَتِي وَعَمَلِي وَقِيَامِي عَلَى ذَلِكَ بِيَدِي وَأَعْوَانِي وَدَفَعْتَ إِلَىَّ جَمِيعَ أَرْضِكَ هَذِهِ الْمَحْدُودَةِ فِي هَذَا الْكِتَابِ بِجَمِيعِ حُقُوقِهَا وَمَرَافِقِهَا وَقَبَضْتُ ذَلِكَ كُلَّهُ مِنْكَ يَوْمَ كَذَا مِنْ شَهْرِ كَذَا مِنْ سَنَةِ كَذَا فَصَارَ جَمِيعُ ذَلِكَ فِي يَدِي لَكَ لاَ مِلْكَ لِي فِي شَىْءٍ مِنْهُ وَلاَ دَعْوَى وَلاَ طَلِبَةَ إِلاَّ هَذِهِ الْمُزَارَعَةَ الْمَوْصُوفَةَ فِي هَذَا الْكِتَابِ فِي هَذِهِ السَّنَةِ الْمُسَمَّاةِ فِيهِ فَإِذَا انْقَضَتْ فَذَلِكَ كُلُّهُ مَرْدُودٌ إِلَيْكَ وَإِلَى يَدِكَ وَلَكَ أَنْ تُخْرِجَنِي بَعْدَ انْقِضَائِهَا مِنْهَا وَتُخْرِجَهَا مِنْ يَدِي وَيَدِ كُلِّ مَنْ صَارَتْ لَهُ فِيهَا يَدٌ بِسَبَبِي أَقَرَّ فُلاَنٌ وَفُلاَنٌ وَكُتِبَ هَذَا الْكِتَابُ نُسْخَتَيْنِ.
Obavijestio nas je El-Husejn ibn Muhammed, koji je rekao: Prenio nam je Ismail ibn Ibrahim, koji je rekao: Prenio nam je Abdurrahman ibn Ishak, od Ebu Ubejde ibn Muhammeda, od El-Velida ibn Ebi el-Velida, od Urve ibn ez-Zubejra, koji je rekao: Zejd ibn Sabit je rekao: 'Neka Allah oprosti Rafiu ibn Hadidžu. Tako mi Allaha, ja bolje poznajem ovaj hadis od njega. Radilo se o dvojici ljudi koji su se posvađali, pa je Allahov Poslanik ﷺ rekao:
"Ako je takvo stanje među vama, onda ne dajte zemlju u zakup." A on je čuo samo riječi: "Ne dajte zemlju u zakup."' Ebu Abdurrahman kaže: Ugovor o muzare'i (zajedničkoj obradi zemlje) gdje sjeme i troškovi padaju na teret vlasnika zemlje, a obrađivaču pripada četvrtina onoga što Allah Uzvišeni iz nje izrodi, glasi ovako: Ovo je ugovor koji je sastavio fulan sin fulana sina fulana, pri zdravom razumu i slobodnoj volji, za fulana sina fulana: Predao si mi svu svoju zemlju koja se nalazi na mjestu takvom i takvom, u gradu takvom i takvom, radi zajedničke obrade (muzare'e). To je zemlja poznata pod nazivom takvim i takvim, a okružuju je četiri granice koje je u potpunosti obuhvataju. Jedna od tih granica cijelom svojom dužinom graniči sa takvim i takvim, a druga, treća i četvrta granica su takve i takve. Predao si mi svu ovu svoju zemlju, ograničenu u ovom ugovoru navedenim granicama koje je okružuju, sa svim njenim pravima, pravom na navodnjavanje, rijekama i kanalima; zemlju čistu i praznu, na kojoj nema ni zasada ni usjeva, na period od jedne pune godine, počevši od početka mjeseca takvog i takvog, godine takve i takve, do kraja mjeseca takvog i takvog, godine takve i takve. Obaveza mi je da tokom te određene godine, od početka do kraja, na svoj toj zemlji opisanoj u ovom ugovoru sijem sve što poželim i odlučim: pšenicu, ječam, sezam, rižu, pamuk, urme, bob, leblebiju, grah, sočivo, krastavce, dinje, mrkvu, repu, rotkvicu, luk, bijeli luk, povrće, začinsko bilje i sve ostale kulture, zimske i ljetne. Sjeme i svi troškovi su na tebi, a ne na meni. Ja ću se time baviti lično, uz pomoć onih pomagača i radnika koje odaberem, koristeći svoju stoku i alat. Na meni je oranje, uređenje, obavljanje svih radnji potrebnih za rast i korist usjeva, čišćenje korova, navodnjavanje onoga što treba zalijevati, đubrenje onoga što treba đubriti, kopanje kanala i rijeka, berba plodova, žetva, sakupljanje, vršidba i vijanje – sve to o tvom trošku, a ne o mom. Sve te poslove ću obavljati ja i moji pomagači, bez tvog učešća. Za sve ono što Allah Uzvišeni izrodi iz te zemlje tokom roka opisanog u ovom ugovoru, od početka do kraja, tebi pripadaju tri četvrtine zbog tvoje zemlje, vode, sjemena i troškova, a meni preostala četvrtina za moje oranje, rad i upravljanje tim poslovima putem mene i mojih pomagača. Predao si mi svu ovu svoju zemlju, ograničenu u ovom ugovoru, sa svim njenim pravima i pogodnostima, i ja sam sve to primio od tebe dana takvog i takvog, mjeseca takvog i takvog, godine takve i takve. Sve je to sada u mojim rukama, ali ja nemam nikakvo vlasništvo nad bilo čim od toga, niti pravo na tužbu ili potraživanje, osim ove muzare'e opisane u ovom ugovoru za ovu navedenu godinu. Kada taj rok istekne, sve to se vraća tebi i u tvoje ruke. Imaš pravo da me nakon isteka roka iseliš iz nje i da je oduzmeš iz mojih ruku i ruku svakoga ko je preko mene dobio pristup njoj. Fulan i fulan su to potvrdili, a ovaj ugovor je sastavljen u dva primjerka.
Prijevod i objašnjenje: Khutba World, prevedeno s arapskog jezika.
Zayd ibn Thabit objašnjava da je zabrana davanja zemlje u zakup proistekla iz sukoba.
Sporazum prema kojem vlasnik zemljišta i poljoprivrednik dijele urod prema dogovorenim udjelima.
Davanje zemljišta drugoj osobi na korištenje uz dogovorenu naknadu ili udio u urodu.
Tekst pripisuje Zaydu ibn Thabitu objašnjenje da je izjava Poslanika ﷺ uslijedila nakon sukoba između dvojice ljudi; Rafi' ibn Khadij čuo je samo općenite riječi o zabrani davanja zemlje u zakup. Detaljan oblik ugovora koji an-Nasa'i zatim navodi dijeli urod na fiksne udjele i opisuje ko osigurava sjeme, snosi troškove i obavlja rad. Učenjaci poljoprivredne ugovore procjenjuju na osnovu pouzdanih predaja i uslova sporazuma; pravne škole se razilaze u pogledu nekih oblika muzara'ah. Ova slaba predaja sama po sebi nije osnov za zabranu svakog zakupa poljoprivrednog zemljišta.
- U poljoprivrednom sporazumu unaprijed odredite ko osigurava sjeme, snosi troškove, obavlja rad i preuzima rizik.
- Dogovorite jasan udio u urodu i zabilježite trajanje ugovora i granice zemljišta.
- Ne zasnivajte vjerski propis na jednoj slaboj predaji, već se oslonite na pouzdane izvore i konsultujte stručne učenjake.
Ova predaja od Zayda ibn Thabita pruža pouzdan kontekst za razmatranje poljoprivrednih sporazuma i mjerodavnija je od slabog lanca ove predaje.
Sahih al-Bukhari · #2189 (Sahih)Džabirova predaja pojašnjava poljoprivredne sporazume i pomaže u procjeni teme uz ovu slabu predaju.
Svaki dan hadis na Vašem jeziku
Aplikacija Vam svakog dana donosi hadis s objašnjenjem, dostupan i kao vidžet na telefonu. Korištenje je besplatno.